Sve što trebate znati o preventivnim pregledima dojki

Prema podacima Registra za rak karcinom dojke je najčešći tip raka u žena u Hrvatskoj od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Koliko god je taj podatak loš i sve samo ne pozitivan, dobra vijest je što više od 90% bolesnica s rakom dojke se može izliječiti. Kako bi se to postiglo, potrebno je karcinom dijagnosticirati u početnom stadiju i bolest ispravno liječiti. Upravo zbog toga su preventivni pregledi dojki od životne važnosti i trebali bi se prakticirati svake godine. Kad je potrebno obaviti prvi pregled dojki, koja je najrizičnija dobna skupina, ali i zbog čega je važno osvještavati mlade žene, objasnila nam je doc.dr. sc. Vesna Ramljak, predsjednica udruge Europa Donna Croatia.

Posljednji podaci Eurostata govore kako je u 2015. godini 95.300 osoba umrlo od karcinoma dojke, od toga 1.000 muškaraca i 94.300 žena. Rak dojke je bio uzročnik 1.8% svih smrti u državama Europske unije, bez obzira na spol. Među ženama, karcinom dojke je u 3.6% slučajeva uzročnik smrti. Prema Eurostat podacima, upravo Hrvatska ima najveću standardiziranu stopu smrtnosti od raka dojke među ženama u Europskoj uniji, a iznosi 43.1 žena na 100.000 stanovnika. No, nije sve tako negativno. Naime, prema posljednjim podacima hrvatskog Registra za rak, u posljednje dvije godine bilježimo pad mortaliteta od raka dojke u svim dobnim skupinama, a najvećim dijelom u starijim dobnim skupinama (70-79, 80+).

U kojoj dobi otići na koji pregled?
Ružičasti vodič infografika 1

‘’Ciljna skupina kod koje očekujemo da će se najviše razviti karcinom dojke jest od 50. Do 69. godine života jer starenjem raste mogućnost nastanka te vrste karcinoma. U naš Nacionalni preventivni program, koji iza sebe ima već šest ciklusa, ulaze upravo te žene stoga možemo reći da su one na neki način osigurane jer se kod njih pod pokroviteljstvom države i sustava prati mogućnost nastanka bolesti’’,objašnjava doc.dr.sc. Vesna Ramljak.

“Ništa nije normalno, sve treba provjeravati.”


To znači da žene iz dotične dobne skupine dobivaju na kućnu adresu poziv na besplatan mamografski pregled, a cilj ovog programa jest smanjiti smrtnost za 25% do 30% otkrivanjem raka u početnom stadiju.

‘’Međutim, ostaju žene ispod i iznad tih godina. Uvijek ističem da je važno da se mlade žene osvijeste i shvate da je rak nešto što se može dogoditi i mlađim skupinama. Jednako tako, ne smijemo zanemariti ni pojedine novonastale tvorbe kod trudnica i dojilja jer se i kod njih može razviti karcinom dojke’’, pojašnjava doc.dr.sc. Vesna Ramljak.

Upozorava da ne smijemo odmahnuti rukom i reći ‘To ti je normalno jer si trudna’ te ističe da ništa nije normalno i da sve treba provjeravati jer što se više provjerava to je veća mogućnost da se karcinom otkrije u ranoj fazi.

"Samopregled nije zamjena za mamografiju i specijalističke preglede."


Više o zdravlju redovito pratite na portalu Centar Zdravlja

U nastavku naglašava kako mlade žene prvi ultrazvučni pregled trebaju obaviti u dobi od 20. godina. Preventivni ultrazvuk se treba obavljati jednom godišnje, a svaki mjesec u prvom dijelu ciklusa potrebno je obaviti samopregled dojki.

“To bi trebale nastaviti do 38. - 40. godine kada bi se trebala napraviti inicijalna mamografija. Mamografija se radi svake dvije godine, plus ultrazvuk. Znači na onaj ultrazvuk dodajemo mamografiju. Iznad 55. godine se preporučuje mamografiju raditi jednom godišnje. U ovisnosti o tome kakav je mamografski nalaz, dodaje se, odnosno radi se ili se ne radi, ultrazvuk.”

Broj novooboljelih žena od raka dojke
Ružičasti vodič infografika 2

Kad i kako obaviti samopregled dojki?

Samopregled se preporučuje svim ženama, bez obzira na dob. On se radi jednom mjesečno, a najbolje vrijeme za njega jest do desetog dana ciklusa. Prvo je potrebno dojke dobro pogledati u ogledalu, posebno pri tome obratiti pozornost na izgled kože i bradavica te pomičnost dojki prilikom podizanja ruku. Pripazite na veličinu, oblik i asimetriju dojki te na svako novonastalo ulegnuće, otok, promjene boje kože te novonastalo uvučenje bradavica.

Solgar

Idući korak jest opipati dojke, što radite u sjedećem i ležećem položaju. Osnovno je pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka desnu. Spojite jagodice dva ili tri prsta, a kako biste što bolje osjetili tkivo dojke, namažite kožu gelom za kupanje dok se tuširate ili mlijekom ili uljem za tijelo nakon tuširanja. Uobičajeno je da se pri samopregledu desne dojke desna ruka najprije postavi bočno uz tijelo, a nakon toga se podigne iznad glave. Dojku podijelite na četvrtine te vucite okomice kroz bradavice, tako razlikujemo gornji unutarnji, gornji vanjski, donji unutarnji i donji vanjski dio. Potrebno je pregledati i limfne čvorove, a to je najjednostavnije obaviti tijekom tuširanja podizanjem ruku iznad glave te jagodicama suprotne ruke ispipati čvorove. Veliku pozornost obratite na iscjedak iz dojke koji često zna biti znak ozbiljnih bolesti.

U kojoj dobi otići na koji pregled?
Ružičasti vodič infografika 3

Što je ultrazvuk, a što mamografija?

Ultrazvuk i mamografija su dva različita pregleda i oni se međusobno nadopunjuju. Krucijalna razlika jest da mlade žene do otprilike svoje 40. godine idu na preventivne ultrazvučne preglede, a nakon 40. se dodatno radi mamografija. Naime, zbog smanjenog rizika od raka dojke, takozvanih “gustih” dojki kod mlađih žena te neželjenog zračenja, preporučuje se i radi ultrazvučni pregled. Mamografija će se eventualno napraviti nakon ultrazvučnog nalaza. Poput bilo kojeg ultrazvučnog pregleda, ultrazvuk dojki nije štetan, ne traje dugo i nije bolan.

“Fibroadenomi su relativno česti kod mlađe ženske populacije. Međutim, ono što je moj stav jest da se ti fibroadenomi redovito prate, ali ako se vide da oni rastu i ako citološki postoji atipija u tim fibroadenomima, onda ga se, ja preporučuje, treba vaditi. Nema potrebe kontrolirati i čekati. Što čekamo? Da se iz benignog pretvori u maligno. To nema smisla. Tumor se zove tumor jer je novonastala tvorba, to je nešto što ne pripada tvom tijelu i što treba maknuti, a fibroadenom je benigni tumor”, naglašava doc.dr. sc. Vesna Ramljak

"Preventivni pregled spašava život. Doslovno."


Mamografija je rendgenski pregled dojki koji obavljaju žene od 38. godine. Dokazano je da mamografija bilježi promjene na dojci oko dvije godine ranije od kliničkog pregleda. Obavlja se u razdoblju od petog do desetog dana ciklusa na posebno konstruiranom rendgenskom uređaju koji se zove mamograf. Mnoge žene se boje zračenja mamografa, no stručnjaci ističu da su pacijentice prilikom pregleda izložene veoma malim dozama radijacije. Naime, rizik da mamografija izazove neki maligni poremećaj je mali, a žena s druge strane dobiva veću korist od ranog otkrivanja karcinoma dojke i njegovog ranog liječenja.

Ružičasti vodič 2

Tko može oboljeti od raka dojke?

Kao što je istaknula doc.dr. sc. Vesna Ramljak, od raka dojke obolijevaju najčešće žene iznad 50 godina, ali nažalost toj crnoj statistici sve više spadaju i znatno mlađe žene. Od karcinoma mogu oboljeti i muškarci, no puno rjeđe od žena. Unatoč brojnim istraživanja, uzrok nastanka karcinoma dojke je i dalje nepoznat. No, mnoge epidemiološke studije ukazuju da rizične čimbenike.

Faktori koji povećavaju rizik od karcinoma dojke su: Postoje i drugi faktori koji negativno utječu, a oni su prvenstveno povezani s nezdravim načinom života. Na vrhu ljestvice se nalazi nezdrava prehrana (visok udio masnoće u krvi) i pretilost. Povećana konzumacija alkohola, pušenje te izloženost radioaktivnim zračenju također povećavaju rizik obolijevanja od karcinoma dojke.

"Ultrazvuk i mamografija nisu isto."


“Neće nas pregled spasiti da ne dobijemo rak dojke ako smo krenuli s 20 godina. Ali ta osviještenost populacije da vodi brigu o sebi će svakako dovesti do smanjenja smrtnosti. Jedino ćemo na takav način bolest otkriti u što ranijoj fazi, tumor će biti što manji kad se otkrije i tada je mogućnost preživljavanja i življenja gotovo 100%. Mislim da se s tim nitko ne bi smio igrati. O tome treba jasno i glasno govoriti”, ističe doc.dr. sc. Vesna Ramljak.

Solgar 2

Upravo zbog toga su rani preventivni pregledi od životne važnosti. Potrebno je osvijestiti mlade žene da s njima trebamo početi već u ranim 20-im, razviti naviku redovitog i savjesnog odlaska te da mjesta za strah i neugodnosti uistinu nema.

“Nikom nije svejedno ići na pregled, pogotovo ako mislite da vam se nešto događa. Na svu sreću kod mlađe ženske populacije je većina onoga što se pojavi benignog karaktera. Ali kako ćemo mi znati da je nešto benignog karaktera ako nismo bili na pregledu? Ponekad karcinomi mogu izgledati benigno, kliničke slike se često znaju poklapati. Ja nisam tu da plašim žene, ali sam tu da im otvorim oči i da zaista utječem na njih. Jedino zajedničkim radom skinuti stigmu s bolesti. Žena koja ima karcinom dojke ne smije biti stigmatizirana, dapače mora imati puno veće prioritete i puno bolji život u odnosu na onaj koji je imala. Nema straha. Zato želim da svaka žena u Hrvatskoj ako odlaže pregled i dođe kasno na pregled zna da njena mogućnost za izlječenje se smanjuje s vremenom čekanja, a njena mogućnost izlječenja se povećava sa svjesnošću i redovitim pregledima”, za kraj zaključuje doc.dr. sc. Vesna Ramljak.

Autor: CentarZdravlja

Izvor: Eurostat, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Europa Donna

Fotografije: 123RF

Više o zdravlju redovito pratite na portalu

Centar zdravlja